DRUGU GODINU ZAREDOM, U ORAGANIZACIJI KNJIGE U CENTRU, A POD STRUČNIM POKROVITELJSTVOM ULUPUH-a, DODJELJUJE SE NAGRADA ZA NAJBOLJI GRAFIČKI DIZAJN I ILUSTRACIJU KNJIGE. KAKAV JE BIO OVOGODIŠNJI ODAZIV AUTORA I NAKLADNIKA U ODNOSU NA PRVU GODINU?

Ana Đokić - Odaziv je bio jako dobar. U odnosu na prošlogodišnjih sedamdeset devet naslova, broj ovogodišnjih radova pristiglih na natječaj popeo se na 129. Ono što mi je posebno drago jest činjenica da su knjige slali ne samo autori (dizajneri i ilustratori) već i velik broj nakladnika, što pokazuje da i izdavači postaju svjesni važnosti  dizajna knjige i naravno, vrijednosti dizajnera kao bitnih suradnika u procesu stvaranja knjige.

JESTE LI ZADOVOLJNI SURADNJOM S ULUPUHOM?

A. Đ. - KNJIGA U CENTRU surađuje već godinama s ULUPUHOM, i to na različitim umjetničkim projektima, tako da je produžetak suradnje na dodjeli nagrade LICE KNJIGE  samo prirodni  nastavak "jednog dugog prijateljstva".

TKO SU OVOGODIŠNJI ČLANOVI ŽIRIJA?

A. Đ. -  Mario Aničić i Igor Stanišljević, članovi sekcije za grafički dizajn i vizualne komunikacije ULUPUHA i David Peroš Bonnot i Ivan Gregov, članovi sekcije primijenjenog slikarstva, karikature, ilustracije i crtanog filma. Zahvaljujem im svima i ovom prigodom  jer su s velikim entuzijazmom i još većim profesionalizmom odradili posao. Ono što bih željela naglasiti jest da nitko od članova žirija tijekom žiriranja nije ni jednom zavirio u impresum, tako da su  imena  dizajnera koji su ušli u finale postala poznata i samim članovima žirija tek nakon odabira finalista.

 

BUDUĆI DA STE I PROŠLE GODINE BILI U ŽIRIJU, MOŽETE LI NAPRAVITI PARALELU IZMEĐU RADOVA PRISTIGLIH NA PROŠLOGODIŠNJI NATJEČAJ I RADOVA KOJI SU OVE GODINE BILI U KONKURENCIJI? IMA LI NEKOG POMAKA I JE LI ON NABOLJE ILI NAGORE?
Igor Stanišljević-  Pomak se definitivno dogodio i to nabolje no to sigurno nije pomak u dizajnu knjiga generalno nego je naprosto pristigao veći broj radova. Prva godina je bila oskudnija jer se za natječaj nije dovoljno znalo. Očekujem da će situacija sljedećih godina biti još bolja a pravi pomak u dizajnu knjiga moguć je kada veći broj izdavača počne naručivati dizajn od kvalitetnijih dizajnera a za to odluči ulagati i adekvatan novac.

JE LI BILO TEŽE ODABRATI PET FINALSITA U KATEGORIJI GRAFIČKOG OBLIKOVANJA KNJIGE U CJELINI ILI U KATEGORIJI NAJBOLJE OBLIKOVANE NASLOVNICE?

I. S. -  Koliko god bilo čudno na prvi pogled,  lakše je bilo izabrati finaliste za dizajn knjige u cjelini. To je i razumljivo jer ozbiljan dizajner knjigu ne dijeli na dizajn naslovnice,  zadnje stranice, sedme stranice itd. nego ju gleda kao cjelinu i knjiga je dobro dizajnirana tek kad su svi detalji savršeni i u međusobno usklađeni.

U KATEGORIJI NAJBOLJE OBLIKOVANE NASLOVNICE MEĐU FINALISTIMA IMA I KOMERCIJALNIH I ARTISTIČKIH URADAKA.

I. S. -  Naravno. I to je vrlo bitno. Bino je shvatiti da dizajn nije nikakva elitistička struka koja proizvodi za elitističku publiku. Gotovo sve što koristimo u svakodnevnom životu, od superartističkog web sajta do wc školjke je predmet dizajna. Sve je to više ili manje komercijalno. Na kraju, i knjige alternativnih autora se prodaju po nekoj cijeni. Dakle sve što koristimo želimo da bude funkcionalno, ekonomično, čitljivo, ekološko, etično, komunikativno a samim time i lijepo.

KOLIKO JE VAMA, KAO ČLANOVIMA ŽIRIJA,  MOGUĆE STAVITI NA STRANU VAŠ OSOBNI AFINITET, KADA JE U PITANJU OBJEKTIVNO OCJENJIVANJE DIZAJNA KNJIGA?

I. S. - Mi smo profesionalci i ocjenjujemo radove po kriterijima struke. Ti kriteriji nemaju veze s afinitetom. Oni vrijede u svim stilskim smjerovima od ekstremnog minimalizma do neobaroka i jednako tako u svim komercijalnim razredima od dizajna za neprofitne manifestacije pa do dizajna teglice za kisele krastavce.
NA OSNOVU PRISTIGLIH RADOVA, KOJI SE ZAKLJUČCI NAMEĆU O TRENUTNOJ SITUACIJI KADA JE DIZAJN HRVATSKIH KNJIGA U PITANJU? IMAMO LI DOBRE DIZAJNERSKE SNAGE I IMAJU LI ONE DOVOLJNO PROSTORA ZA KREATIVNOST?

I. S. -  Situacija je prilično loša iako postoji blagi porast svijesti o dizajnu kao bitnom elementu u izdavaštvu. Dizajnera imamo dovoljno (ne previše ali dovoljno) ail ni približno dovoljno izdavača koji shvaćaju potrebu za dizajnom i koji su to spremni i platiti. To najbolje možemo vidjeti na Interliberu gdje imamo nekoliko trgovaca koji drže uvozne knjige. Kad ih usporedimo s većinom domaćih izdanja (a govorimo najviše o komercijalnim izdanjima) vidimo da je usporedba smiješna. Iz gomile vizualnog smeća izdvaja se tek nekoliko izdavača koji su shvatili čemu dobar dizajn služi.
Oni preostali koji to ubrzo shvate opstat će na tržištu a ostalima moje saučešće jer kako je istaknuto u Business Week-u: "U 21. stoljeću dizajn će preuzeti ulogu koju je u 20. igrao marketing".

 

OVE GODINE, UZ KATEGORIJU NAJBOLJE ILUSTRIRANE KNJIGE, UVEDENA JE I NAGRADA ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU NASLOVNICU U TOJ KATEGORIJI, NAŠLA SU SE SAMO ČETIRI FINALISTA. ZAŠTO ČETIRI A NE PET?

Ivan Gregov - Jednostavno, tu se nije ponudilo toliko dobrih radova, kao u drugim kategorijama. Čini se da se kod ilustracije naslovnice najbolje snađu dizajnerski obrazovani ilustratori.

David Peroš Bonnot - Pretpostavljam da bi nekako našli i petog finalista, da smo baš morali zadovoljiti brojčano stanje, no ovih četvero su bili pravi "uži izbor". Ugurati tog nesuđenog petog ne bi bilo fer prema ostalima.

JE LI TEŽE NAPRAVITI DOBRU NASLOVNU ILUSTRACIJU NEGO ILUSTRIRATI CIJELU KNJIGU?

D.P.B. - Zna biti. Tim više, ako kad počinjete s radom ne znate točan prijelom naslovnice ili font naslova.  No stvar je i u tome leži li ilustratoru taj tip ilustracije koji dizajn ovitka zahtijeva. Tu je jako bitna suradnja dizajnera knjige/omota s ilustratorom.

I.G. - Po mojem osobnom iskustvu, a također i sudeći po ovom natječaju, mislim da zapravo jest. Kod ilustrirane knjige ilustrator ima 5, 10 ili 30 prilika da napravi dobre slike, a naslovnica je samo jedna.
Osim toga, tu je i jedan presudan detalj: kod nas praktički ne postoje art-direktori (ili likovni urednici), pa ilustratora nitko ne vodi prilikom izbora što i kako napraviti za naslovnicu (izuzme li se ponekad urednik izdanja, koji nije likovnjak). Ilustrator je prepušten vlastitom nahođenju: da li napraviti diskretnu ili raskošnu (pretjeranu) ilustraciju, da li naslov izvesti rukom ili računalno, i tako dalje, a u svim tim slučajevima ilustracija možda neće biti dizajnerski sretno uklopljena u cjelinu naslovnice.
Često se za naslovnu ilustraciju uzima jedna od unutrašnjih, napravljenih za tekst, čime se propušta prilika za ilustrator stavi ilustrirane knjige.
No naši ovogodišnji finalisti ponudili su četiri vrlo kvalitetne naslovne ilustracije, po likovnim mjerilima ali i po uočljivosti u izlogu knjižare, što nije nebitno.

KAKAV SE OPĆI DOJAM NAMEĆE KADA JE ILUSTRIRANA KNJIGA U PITANJU? GDJE TU STOJIMO U ODNOSU NA SVJETSKU PRODUKCIJU?

I. G. - Teško usporedivo, jer je svjetska produkcija golema, kvalitativno i kvantitativno. No kod nas se nađe vrlo nadahnutih i uzbudljivo ilustriranih knjiga, koje je zadovoljstvo pogledati. U nekom presjeku godišnje ili novije produkcije takve su ipak u manjini, ali vjerojatno je tako i u bilo kojoj drugoj zemlji. Među finalistima ovdje imamo zbilja ilustrirane knjige, a jedna (ona ilustratora Torjanca) je već pobjednica prestižnog međunarodnog natječaja, mislim da to nešto govori.

D.P.B. - Ne mogu reći da osobito pratim recentnu svjetsku produkciju, no do nedavno sam tome pridavao dosta značaja. Danas se više nerviram zbog, blago rečeno, nemara nekih (domaćih) izdavača prema ilustraciji. Iz osobnog iskustva znam da se u prijelomu češće pazi na to da razmak između riječi (na tek jednom mjestu) nedajbože bude dvaput duži, dok istovremeno ti isti prelamači misle da je potpuno korektno ako - pazite ovo: ilustraciju stisnu i do tridesetak posto po vodoravnoj ili okomitoj osi, jer im tako bolje napuni prazninu! Nečuveno.
Ipak, neki domaći izdavači su iznimno profesionalni po tom pitanju. Mislim da i vani (u svijetu) postoje bolji i lošiji izdavači, no naprosto je veći izbor. Zato mislim da se u svijetu  izdavači koji kasne s plaćanjima, poput naših, ne mogu održati.
I zato se toliko kvalitetnih ilustratora sve više orijentira na strano tržište.

U KOJOJ JE MJERI BITAN PRIJELOM I TISAK KNJIGE, KADA JE KVALITETA ILUSTRACIJA U PITANJU?

D.P.B. - Ključan, da ne kažem - prijeloman! Neadekvatnim prijelomom i/ili tiskom ilustracije gube na svojoj prezentativnosti. Kao što može pokvariti ilustraciju, dizajner je može i "podići", da se tako izrazim. Ipak, ako je ilustracija baš loša, malo što se može učiniti. Moram ipak napomenuti - ponekad mi izgleda da se cijela ta scena ilustriranih izdanja kod nas bazira na amaterskom entuzijazmu, poglavito samih ilustratora koji kao da crtaju zbog prestiža, no i dizajnera, ali ni jedni ni drugi uglavnom nisu plaćeni adekvatno ni visinom honorara, niti u iole zadovoljavajućem roku. Pritom govorim o naručenim poslovima, po ugovorima koji ilustratora slabo ili nikako štiti. To najviše ovisi o korektnosti samih izdavača, a takvih je sve manje.

I.G. - Presudan je!
Dobra ili čak izvrsna ilustracija može biti lošim ili neprikladnim prijelomom knjige, odn. oblikovanjem unutrašnjosti. Ovo je posebno problem kada knjiga ima više grafičkog materijala unutra, dakle ne toliko kod ilustriranog romana, koliko kod dječje enciklopedije ili udžbenika (govorim o domaćim izdanjima). Dapače, ilustracija može biti srozana već počevši od skeniranja ili izbora papira, pa ako joj se potrefi još i pogrešan prijelom, pogrešna tipografija i loš tisak, ilustracije ne može spasiti ni najbolji ilustrator.
A sve to se - na žalost - i prečesto događa. Knjige koje ćete uzeti sa police u knjižari, privučeni dobrom ilustracijom, preživjele su slalom obrade i tiska. One druge vjerojatno nećete ni uzeti s police.

JESTE LI ZADOVOLJNI IZBOROM PRISTIGLIH ILUSTRIRANIH KNJIGA?
D.P.B. - Donekle, da. Bio bih zadovoljniji da je bilo više finalista, da je borba bila tješnja. Dakle, da je bilo puno više od četiri (prava) finalista za naslovnicu, i puno više (od šest, mislim -jedan je otpao) finalista za ilustraciju u cjelini. Mislim da je svrha ovog natječaja upravo u tome da potiče kvalitetu, pa se nadam sve većem broju kvalitetnih naslova u godinama koje dolaze.

I. G. - Bio je gušt pogledati većinu pristiglih knjiga. Finaliste nismo morali tražiti povećalom. I izvan finalista je bilo kvalitetnih ilustracija i knjiga, ali finalisti su ih ipak pretekli, svježinom, inovacijom i kvalitetom. Rukovodili smo se i kriterijem uklopljenosti slike u tkivo knjige, što smatramo da je odlika upravo knjiške ilustracije, nasuprot generičkoj ilustraciji.

PORUKA AUTORIMA (DIZAJNERIMA I ILUSTRATORIMA)?
I. S. - No pasaran!
D.P.B. - Surađujte.

PORUKA NAKLADNICIMA?
D.P.B. - Plaćajte.
I.G. - Nakladnici - premda je kriza, učinite si uslugu i vratite likovne urednike!
I.S. - "Design matters"